Život Poslanika II Razne pohoda nakon bitke na Uhudu
Kratki sadržaj
Nakon učenja Tešahuda, Teavvuza i sure Fatiha, halifa hazreti Mirza Masroor Ahmad (aba) je rekao da će spomenuti neke pohode iz života Časnog Poslanika (savs).
Hazreti Halifa (aba) je rekao da se pohod ili sarija odnosi na takve pohoda u kojima Časni Poslanik sallallahu alejhi ve sellem nije učestvovao sam, već bi poslao druge na misiju. Ove pohoda također bacaju svjetlo na različite aspekte iz života Časnog Poslanika (savs).
Pohod Benu Salama
Hazreti Halifa (aba) je rekao da će prvo spomenuti podvalu Benu Asada i pohod Ebu Seleme. Ovaj pohod je održan u Muharremu 4. po Hidžri pod vodstvom hazreti Ebu Seleme bin Ebu Al Asada Makhzumija (ra). On je također bio rođak Časnog Poslanika (savs). Hazreti Ummi Selema (ra) je prvi put bila udata za njega.
Učestvovao je u bitkama na Bedru i Uhudu. Bio je ranjen u bitci na Uhudu i rana je bila tretirana oko mjesec dana nakon čega je zacijelila. Što se tiče ovog pohoda, pozadina je da su nakon bitke na Uhudu licemjeri i Jevreji u Medini počeli da se raduju i počeli su razmišljati o planiranju da dokrajče muslimane. Isto je počelo da pada na pamet i drugim plemenima u okolnim područjima koja su smatrala da bi bilo dobro da napadnu muslimane.
Stoga je Banu Asad bin Khuzaimah bilo prvo pleme koje je napravilo aktivan plan za napad na muslimane. Uprkos upozorenju da ne treba da izvrši napad, Banu Asad je insistirao na napadu. Vijest o ovom predstojećem napadu stigla je do Časnog Poslanika sallallahu alejhi ve sellem nakon čega je odlučio da muslimani idu prema Banu Asadu prije nego što dođu i napadnu Medinu.
Stoga je imenovao hazreti Ebu Selemaha (ra) da krene na ovaj pohod kao komandant. Časni Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, mu je dao zastavu, a zatim ga je uputio da ode do Benu Asada i napadne ih prije nego što skupe svoje snage. Čuvajući taj pohod u tajnosti, pratioci su brzo krenuli neobičnim putem kako bi brzo stigli do neprijatelja. Danju bi se skrivali, a noću putovali.
Uzput su muslimani naišli na neke pastire, od kojih su neki uspjeli pobjeći i stigli do Benu Asada da ih upozori na muslimane, zbog čega je Benu Asad pobjegao. Kada je stigao u Benu Asad i otkrio da su ljudi pobjegli, hazreti Ebu Selema (ra) je poslao tri izaslanika da ih potraže. Međutim, Benu Asad je pobjegao tako brzo da se muslimani nisu našli licem u lice ni sa jednim od njih. Na kraju, sa plijenom u svom posjedu, muslimani su se vratili prema Medini.
Hazreti Halifa (aba) je rekao da je zabilježeno da je ovaj pohod trajao desetak dana. Po povratku, rana hazreti Ebu Seleme (ra) zadobijena na Uhudu se ponovo otvorila, a kasnije iste godine je preselio.
Pohod hazreti Abdullaha bin Unejsa (ra)
Hazreti Halifa (aba) je rekao da je tada bio pohod hazreti Abdullaha bin Unaisa (ra). Hazreti Abdullah bin Unais (ra) je učestvovao u prvom zavjetu kod Akabe, bitci na Bedru i drugim bitkama. Kada su ljudi oko Medine čuli za događaje na Uhudu, mislili su da su muslimani slabi i planirali su napade. Među njima je bilo pleme Banu Lahjan i njegov vođa Khalid bin Sufjan. Bio je nepokolebljivi neprijatelj islama. Pripremao je vojsku dok je huškao ljude na islam.
Kada je Časni Poslanik sallallahu alejhi ve sellem saznao za ovu vojsku, donio je veoma mudru odluku i umjesto da formira vojsku za borbu protiv Sufjana i kako bi došlo do krvoprolića na obje strane, on je smislio mudar plan da uguši ovu prijetnju. Stoga je odabrao hrabrog ashaba hazreti Abdullaha bin Unaisa (ra) i nakon što mu je ispričao detalje, uputio ga je da tiho ode i ubije Halida bin Sufjana.
Časni Poslanik sallallahu alejhi ve sellem ga je opisao govoreći da će znati ko je on jer kad ga vidi bilo bi kao da gleda u šejtana. Stoga je hazreti Abdullah bin Unais (ra) krenuo i po dolasku je prepoznao Halida bin Sufjana iz opisa Časnog Poslanika (savs). Kada je stigao do njega, Khalid bin Sufjan je upitao ko je on, a Abdullah bin Unais (ra) je rekao da se želi pridružiti njegovoj vojsci. I tako, on ga je pratio neko vrijeme, a onda je konačno, kada je ušao u svoj šator, pozvao Abdullaha bin Unaisa da sjedne blizu njega. Konačno, u noći kada su svi ostali zaspali, hazreti Abdullah bin Unais (ra) ga je ubio.
Zatim je otputovao nazad, i nakon što ga je vidio, Časni Poslanik (savs) je objavio da je hazreti Abdullah (ra) bio uspješan. Na to je hazreti Abdullah (ra), odgovorio rekavši da je u stvari Časni Poslanik (savs) koji je bio uspješan. Časni Poslanik (savs) je hazreti Abdullahu bin Unaisu (ra) poklonio štap. Hazreti Abdullah (ra) je također postao poznat kao “onaj sa štapom”.
Hazreti Halifa (aba) je citirao hazreti Mirzu Bashir Ahmada (ra) koji piše:
”Huškanje Kurejšija i privremeni poraz muslimana na Uhudu sada je počeo manifestirati svoje opasne posljedice velikom brzinom. Kao takav, istog dana kada je Banu Asad planirao napad na Medinu, Časni Poslanik (savs) je primio vijest da ljudi koji pripadaju plemenu Banu Lahyan okupljaju veliku vojsku u svojoj domovini ‘Urani, koja se nalazi blizu Mekke, na poticaj njihovog poglavara Sufjana bin Khalida; i da je njihova namjera bila da udare Medinu.
Časni Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, koji je bio izuzetno mudar i dobro svjestan stanja raznih arapskih plemena, te snage i utjecaja njihovih poglavara, shvatio je čim je ova vijest primljena da je čitava ova zbrka i smetnja djelo Sufjana bin Khalida, poglavice Banu Lahyana; i da ako je njegova osoba uklonjena iz jednačine, Banu Lahyan se ne bi mogao usuditi da napadne Medinu.
Časni Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je također znao da trenutno, osim Sufjana, ne postoji niko drugi ko je imao dovoljno utjecaja u ovom plemenu da vodi takav pokret. Stoga, ako se uzme u obzir da bi, ako bi kontingent bio poslat da se odupre Banu Lahyanu, to ne samo da bi siromašnim muslimanima nanijelo dodatni finansijski teret, već je također bilo vjerovatno da bi ovakav način djelovanja mogao otvoriti vrata daljem nasilju i krvoproliću.
Stoga je Časni Poslanik sallallahu alejhi ve sellem predložio da jedna osoba ode i kada nađe priliku, pogubi Sufjana bin Khalida, idejnog uma i korijena ovog zlobnog nauma. Stoga je Časni Poslanik sallallahu alejhi ve sellem poslao Abdullaha bin Anisa Ensarija (ra) i pošto Abdullah nikada prije nije vidio Sufjana, Časni Poslanik (savs) je lično opisao lik Sufjana, Abdullahu (ra).
Na kraju je Časni Poslanik (savs) rekao: „Ostanite na oprezu! Sufjan je oličenje Šejtana.” Kao takav, ‘Abdullah bin Anis (ra) je vrlo vješto stigao do logora Banu Lahyana (koji su se u stvari marljivo bavili pripremama za napad na Medinu); i našao priliku noću i
stavio tačku na Sufjana. Kada je Banu Lahyan saznao za ovo, krenuli su u poteru za Abdullahom (ra), ali je on uspio nestati neprimjećen. Kada je ‘Abdullah bin Anis (ra) došao pred Časnog Poslanika sallallahu alejhi ve sellem, Časni Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je odmah shvatio iz pogleda na njegovo lice da se uspješno vratio.
Stoga, čim ga je Časni Poslanik sallallahu alejhi ve sellem, ugledao, rekao je: “Izgleda da je ovo lice uspjeha.” ‘Abdullah je odgovorio, i to zaista lijepo: “O Allahov Poslaniče! Sav uspjeh pripada Vama.” U to vrijeme, Časni Poslanik sallallahu alejhi ve sellem, obdario je svoj štap Abdullahu (ra) kao nagradu i rekao: “Ovaj štap će vam pružiti podršku u Džennetu.” ‘Abdullah (ra) je čuvao ovaj blagoslovljeni štap sa ogromnom ljubavlju i iskrenošću, a nakon njegove smrti zatražio je da se sahrani sa njim.
Dakle, njegova želja je u skladu s tim ispunjena. Radost koju je Časni Poslanik sallallahu alejhi ve sellem izrazio nakon uspješnog povratka Abdullaha (ra) i posebna nagrada koja mu je dodijeljena pokazuje da je Časni Poslanik (savs) smatrao pobunu Sufjana bin Halida izuzetno opasnom i smatrao je da je njegovo pogubljenje izvor milosti za javni mir.’ (Život i karakter Pečata Poslanika sallallahu alejhi ve sellem, tom 2, str. 361-362)
Hazreti Halifa (aba) kaže da protivnici islama iznose tvrdnje da je Časni Poslanik sallallahu alejhi ve sellem narušio mir (ne daj Bože) i da je ubijao ljude. Međutim, Časni Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, se toliko brinuo za ljudski život, da je, kako bi spasio živote čak i onih koji su pripadali protivničkom plemenu, smislio plan prema kojem bi bilo bolje jednom čovjeku okončati, ostali životi bi mogli biti spašeni.
Ovo je bio stepen samilosti koji je Časni Poslanik (savs) imao. Ovih dana, pod izgovorom da želi da ubije nekoliko ljudi, svijet ubija nevinu djecu, žene i starce. Kažu da je to nusprodukt rata. Međutim, Časni Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, čak i u ratovima, rekao bi da nijedno djete, žena, starac ili čak vjerski vođe koji nisu direktno uključeni u bitku ne smiju biti ubijeni. Ovo je primjer Časnog Poslanika Muhammeda (savs) i učenja islama.
Radžijeva pohod
Hazreti Halifa (aba) je rekao da će sada spomenuti pohod Radži'a. Raji’ je bio izvor koji je pripadao Benu Huzailu. Sada je poznat kao Batija i nalazi se 70 milja od Medine. Hazreti Halifa (aba) je iznio različite razloge i istraživanja koja ukazuju da iako mnogi istoričari smatraju da se ova pohod dogodio u Saferu 4. hidžretske godine, čini se verovatnijim, s obzirom na sve okolnosti oko pohoda koji se dogodio u poslednjim danima Šavala. 3 AH. Allah najbolje zna.
Hazreti Halifa (aba) je rekao da je pozadina ovog pohoda bila da su nakon ubistva Sufjana bin Khalida, ljudi Banu Lahjana željeli da se osvete. Ljudi iz ovog plemena otišli su u plemena Adal i Karah koji su bili stručni strijelci. Oni su osmislili plan prema kojem će prići Časnom Poslaniku sallallahu alejhi ve sellem, tražeći od njega da pošalje neke muslimane sa njima da šire islam u svojim plemenima.
Očekujući da će Časni Poslanik sallallahu alejhi ve sellem poslati neke drugove sa njima, oni bi ih prodali, a zatim bi ih Mekanlije ubili i onda bi podijelili iznos. Stoga su se približili Časnom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, ali je u isto vrijeme, Časni Poslanik sallallahu alejhi ve sellem, formirao tim od deset ashaba da prate dešavanja u okolnim područjima Medine. Časni Poslanik sallallahu alejhi ve sellem je poslao ovu ekipu sa tim ljudima iz Adala i Karaha. Časni Poslanik (savs) je imenovao hazreti Marthada bin Ebi Marsada za vođu ove grupe.
Hazreti Halifa (aba) je rekao da će i ubuduće pričati o ovim događajima.
Poseban apel za dove
Hazreti Halifa (aba) uputio je poseban apel za dovu za Ahmedi muslimane koji su zatvorene u Jemenu, posebno za nacionalnu predsjednicu Ahmedija Ženske pomoćne organizacije. Ona se nalazi u veoma teškim okolnostima, kao i ostali. Neka Uzvišeni Allah obezbijedi sredstva za njihovo oslobađanje.
Hazreti Halifa (aba) je također apelovao na dovu za one Ahmadije zatvorene u Pakistanu, da budu pušteni na slobodu.
Hazreti Halifa (aba) pozvao je na kontinuiranu dovu za Palestince. Kada se čini da se uslovi popravljaju, oni na kraju krenu na gore. Izraelska vlada se ponaša veoma tvrdoglavo. Neka Allah Svemogući spasi Palestince od ove okrutnosti i neka muslimanima omogući da igraju svoju ulogu.